Malobrojne carske trupe predvođene Velizarom savladale 532 godine ustanak Nika u Konstantinopolju. Pobeda nad ustanicima trajno učvrstila režim vizantijskog cara Justinijana I.
Španski konkvistador Francisco Pizarro osnovao 1535 godine Limu, današnji glavni grad Perua.
Vođa zaporoških kozaka hetman Bogdan Hmeljnicki priznao je 1654 godine vrhovnu vlast moskovskog cara. Time se Ukrajina ujedinila s Rusijom, što je izazvalo rusko-poljski rat (1654-67).
Britanski moreplovac James Cook otkrio 1778 godine Havaje, koje je nazvao Sandwichova ostrva.
Francuski premijer Žorž Klemanso otvorio je 1919 godine Versajsku mirovnu konferenciju nakon okončanja Prvog svetskog rata. Mirovnim ugovorom potpisanim 28. juna, Nemačka je preuzela odgovornost za rat, obavezala se na isplatu ratne štete i zabranjeno joj je naoružavanje. Stvorene su nove države Poljska, Mađarska, Čehoslovačka, Estonija, Letonija, Litvanija i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.
Nakon sedmodnevnih žestokih borbi sovjetske trupe su 1944 godine u Drugom svetskom ratu okončale blokadu Lenjingrada, u kojem je tokom nemačke opsade od septembra 1941. od iscrpljenosti i gladi umrlo oko 620.000 ljudi.