U erupciji vulkana Vezuv zatrpan grad Pompeja

Prilikom velike erupcije vulkana Vezuva 79 godine, antički grad Pompeja u Italiji zatrpan je vulkanskim pepelom. Od 1748. vrši se otkopavanje ovog grada, osnovanog još u 6. veku p. n. e. Sačuvane su vile sa freskama, forum, amfiteatar, hramovi, kupatila i dr.

Prvi put su 1512 godine otvorene za javnost i predstavljene prostorije Sikstinske kapele u Vatikanu koju je oslikao Mikelanđelo freskama „Stvaranje sveta“ i „Strašni sud“.

Na tradicijama Društva srpske slovesnosti i Srpskog učenog društva, osnovana je 1886 godine Kraljevsko-srpska akademija, preimenovana 1887. u Srbsku kraljevsku akademiju, kasnije Srpsku kraljevsku akademiju, prethodnicu Srpske akademije nauka i umetnosti. Zakon o osnivanju predvideo je da ona „obrađuje i unapređuje nauku, da obelodanjuje i inicira naučna istraživanja i potpomaže razvoj umetnosti“. Pod njen nadzor stavljeni su Narodna biblioteka i Muzej srpskih zemalja. Imala je odseke za prirodne, filozofske, društvene nauke i za umetnost. Prvi predsednik bio je Josif Pančić.

Rođen je 1842 godine srpski istoričar, filolog i državnik, Stojan Novaković, član Srpske kraljevske akademije, jedan od osnivača Napredne stranke, koji je kao ministar prosvete reorganizovao osnovne i srednje škole u Srbiji. U vreme Aneksione krize 1909. obrazovao je vladu svih stranaka. Posle Prvog balkanskog rata, zaključio je, kao šef srpske delegacije u Londonu, mir s Turskom. Objavio je gramatiku srpskog jezika, prvu „Istoriju srpske književnosti“ i „Srpsku bibliografiju“ knjiga 18. i 19. veka. Delima „Vaskrs države srpske“, „Srbi i Turci XIV i XV veka“ i „Balkanska pitanja“ postavio je osnove srpske istoriografije.

Srpska Prva armija je pod komandom vojvode Petra Bojovića u Prvom svetskom ratu 1918 godine oslobodila Beograd, prešavši 500 kilometara pod borbom za samo 45 dana, u silovitom napredovanju posle proboja Solunskog fronta.

Stupio je 1993 godine na snagu Ugovor o Osnivanju Evropske unije, potpisan na sastanku šefova država i vlada 1992. godine u holandskom gradiću Mastriht. Ugovorom iz Mastrihta iskaknuto je da saradnja zemalja članica pokriva celokupno područje „spoljne politike i bezbednosti“. Ugovorom se uspostavlja monetarna unija i jedinstvena moneta. Teritorija država članica pretvorena je tim ugovorom u prostor bez granica. Ugovor predviđa i uvođenje jedinstvenog državljanstva Unije, iako Unija poštuje nacionalni identitet država članica.

U američkom gradu Dejton počeli su 1995 godine pregovori o Bosni i Hercegovini. Posle tri sedmice, mirovni sporazum su parafirali presednici Srbije i Hrvatske Slobodan Milošević i Franjo Tuđman i lider bosanskih muslimana Alija Izetbegović.

Post Author: Milan

Ostavi komentar