Rođen je Mikelanđelo

Rođen je 1475 godine Mikelanđelo Buonaroti, italijanski vajar, slikar, arhitekta i pesnik, jedan od najvećih umetnika u istoriji umetnosti i najpotpunijih predstavnika renesanse u Evropi. Svojim radom pretežno je bio vezan za Firencu i Rim. Njegova prva značajna dela su „Pijeta“ („Plač Majke Božje“) u crkvi svetog Petra u Rimu, „Bogorodica s Hristom“ u Brižu i „David“, statua visoka 5 metara, u Akademiji u Firenci, a mnogi smatraju da vrhunac njegovog vajarskog stvaralaštva predstavljaju figure za grobnicu pape Julija II („Mojsije“, koji se danas čuva u crkvi San Pjetro in vinkoli u Rimu, i statue robova – „Okovani rob“ i „Oslobođeni rob“, koje se čuvaju u Luvru) i za grobnicu porodice Mediči („Jutro“, „Veče“, „Dan“, „Noć“). Kao slikar, izradio je, na zahtev pape Julija II, devet epizoda iz Starog zaveta na tavanici Sikstinske kapele u Vatikanu (najčuvenije od njih su „Rođenje Adama“, „Izgnanstvo Adama i Eve iz Raja“, likovi sibila, proroka…), a kasnije i džinovski i veličanstveni „Strašni sud“ na začeljnom zidu Kapele, na kom je radio punih sedam godina. Zanimljivo je da je Mikelanđelo uvek insistirao na tome da on nije slikar, već vajar. Stoga je svoja pisma po pravilu potpisivao sa Mikelanđelo sculptore. Kao arhitekta, sagradio je u Firenci Lorencovu biblioteku, a u Rimu je nastavio rad na crkvi svetog Petra. Napisao je i znatan broj stihova misaonog sadržaja i strasnog izraza – „Soneti“, „Madrigali“. Umro je 1564. godine.

Rođen je 1619 godine Sirano de Beržerak, francuski književnik, veoma smelog i slobodnog duha. Teško ranjen 1640, napustio je vojni poziv u kojem se istakao kao odličan mačevalac i okrenuo se književnosti. Ostavio je jednu komediju, jednu tragediju, ali je naročito poznat po svom delu „Drugi svet“ – putovanja na Mesec i na Sunce. Edmon Rostan ga je opevao u svojoj herojskoj komediji istog imena.

Knez Milan IV Obrenović proglasio se 1882 godine kraljem Srbije. Sedam godina kasnije istog datuma, abdicirao je u korist sina Aleksandra.

Feliks Hofman patentirao je 1899 godine aspirin.

Krunski savet je 1941 godine u Drugom svetskom ratu odlučio da Jugoslavija pristupi Trojnom paktu, pod uslovom da joj Nemačka i Italija garantuju nepovredivost teritorije.

Umrla je 1945 godine srpska slikarka Milena Pavlović-Barili, umetnik rafinirane kulture, koja je slikala u nadrealističkom maniru, s posebnim osećanjem za prostor i poetičnu atmosferu. Pod uticajem renesansnih majstora, insistirala je na preciznosti, jasno artikulisanom crtežu, naglašenoj linearnosti. Život je provela između dva sveta – majke Danice i oca Bruna Barilija, italijanskog kompozitora i muzičkog kritičara, tj. između patrijarhalne Srbije i velikih kulturnih centara Evrope. Završila je Umetničku školu u Beogradu, studirala u Minhenu, živela u Rimu i Parizu. U SAD je otišla 1939, gde je bila ilustrator modnog časopisa „Vog“ i scenograf i kostimograf u njujorškim pozorištima. Od posledica pada s konja umrla je u Njujorku u 36. godini života.

Post Author: Milan

Ostavi komentar