Poginuo na Čegru Stevan Sindjelić

Poginuo je 1809 godine srpski nacionalni junak Stevan Sinđelić, resavski vojvoda, ispalivši iz kubure hitac u skladište municije u šancu na uzvišenju Čegar kraj Niša, u jeku borbe s brojčano nadmoćnim Turcima u Prvom srpskom ustanku. Eksplozija je digla šanac u vazduh, usmrtivši i branioce i 6.000 Turaka koji su upali u utvrđenje. Sinđelić se u maju 1809. sa 3.000 Resavaca pridružio ustanicima koji su nameravali da oslobode Niš. Na Čegru je bio u najisturenijem od šest srpskih šančeva i na njega je napad usmerio komandant Niške tvrđave, Kuršid paša, ali su ustanici odbili više turskih juriša. Kad je uvideo da proređeni branioci, uprkos neviđenom herojstvu, ne mogu da odole turskoj sili, zapalio je skladište municije. Posle bitke, paša je, da bi zastrašio Srbe, naredio da se od glava poginulih ustanika ozida kula, koja je dobila naziv Ćele-kula. Prvobitno su na njoj bile 952 lobanje, a sada je ostalo svega nekoliko desetina. Sinđelić je učestvovao u svim borbama u Pomoravlju od početka ustanka 1804. i istakao se u bojevima na Ivankovcu 1805, kad je za pokazanu hrabrost dobio čin vojvode, i na Deligradu 1806, pod komandom Petra Dobrnjca.

U Beču je 1809 godine umro kompozitor Jozef Hajdn. Najveći značaj imaju njegove simfonije i gudački kvarteti, čiji je klasični oblik usavršio i proširio u pogledu tematike i doneo novine u orkestraciji. Boraveći u sredini nastanjenoj još od 16. veka Gradišćanskim Hrvatima, napajao se slovenskim narodnim napevima, koje je uneo u mnoga dela, između ostalog i u austrijsku himnu „Gott erhalte“.

Otvoren je 1879 godine Madison Square Garden.

Jovan Lončarević je 1907 godine odbranio doktorsku tezu, čime je postao prvi doktor nauka u Srbiji. Petnaest godina kasnije doktorirala je i prva žena u Srbiji. Od 1905. godine, kada je osnovan prvi srpski Univerzitet – Univerzitet u Beogradu, najviše doktora nauka dali su medicinski i prirodnomatematički fakulteti. Od 1914. do 1919. godine nijedan naučnik nije odbranio doktorsku tezu, a „prazna“ godina je bila i 1921. Prema nedavno objavljenim podacima, Jugoslavija trenutno ima 14.854 doktora nauka, 25.050 magistara i 7.538 specijalista.

Na prvim višestranačkim izborima za Veće građana Skupštine Savezne Republike Jugoslavije, koje je bojkotovala većina opozicionih partija, 1992 godine pobedile su Socijalistička partija Srbije i Demokratska partija socijalista Crne Gore, a poslanička mesta su osvojili i kandidati Srpske radikalne stranke i Saveza komunista – Pokreta za Jugoslaviju.

Post Author: Milan

Ostavi komentar