Odpočeo „Toplički ustanak“, umro Dostojevski

Alenson Krejn (Alanson Crane) patentirao je 1863 godine aparat za gašenje požara.

U 59. godini života umro je 1881 godine Fjodor Mihailovič Dostojevski, velikan ruske i svetske realističke književnosti, verovatno jedan od najgenijalnijih duhova koje je dala svekolika književna istorija, tvorac dela čija je umetnička snaga do te mere impresivna da su mu se, hteli to ili ne, vraćali gotovo svi potonji literarni stvaraoci, a mnogi od njih, ne bez razloga, pred njim zanavek „bacali pero u trnje“. Čini se, štaviše, da nikada nijedan književnik nije u tolikoj meri uticao na literaturu jednog vremena kao Dostojevski na literaturu XX veka, tj. na modernu književnost. U njemu su, manje ili više, nedostižan uzor videli bezmalo svi romansijeri minulog veka, među kojima su i oni vrhunski: Franc Kafka, Tomas Vulf, Andre Žid, Tomas Man, Virdžinija Vulf, Vilijem Fokner, Ernest Hemigvej, Žan Pol Sartr, Alber Kami… O stvaralaštvu Fjodora Dostojevskog pisali su ne samo slavni književni teoretičari, kao što su Leonid Grosman, Viktor Šklovski, Visarion Bjelinski, Lav Šestov, Mihail Bahtin, Berđajev, Jermilov, Lunčarski, Stejner, Đerđ Lukač, Hauzer i dr, već i sami pisci, među kojima su jedan Cvajg, Sartr, Kami. O njemu su razmišljali i Oskar Vajld, Alfred Adler, Andre Žid, Romen Rolan, Tomas Man… Rana dela Dostojevskog prožeta su odbranom otuđenja ljudske suštine „poniženih i uvređenih“, a insiprisana socijalnim tragedijama malih ljudi. Kao učesnik utopijsko-socijalnog kružoka M. V. Petraševskog, uhapšen je i osuđen najpre na smrt, da bi zatim, u poslednjem času, carskim ukazom bio pomilovan i proteran na deset godina izgnanstva u Sibir. Dela nastala na robiji dočaravaju tešku tragiku ljudi koji svoje psihološke krize rešavaju ubistvom ili pobunom protiv sredine sa kojom su se sukobili, da bi na kraju, bar naoko, našli izlaz u hrišćanskom smirenju, krotkosti i unutrašnjem usavršavanju. Dubina psihologije, poniranje u podsvest, traganje za korenima ljudske tragike u čoveku – glavne su karakteristike dela Dostojevskog i osnovna preokupacija modernog romana. Dela: „Bedni ljudi“, „Dvojnik“, „Gazdarica“, „Njetočka Nezvanova“, „Slabo srce“, „Pošten lopov“, „Bele noći“, „Poniženi i uvređeni“, „Zabeleške iz podzemlja“, „Zapisi iz mrtvog doma“, „Zločin i kazna“, „Kockar“, „Idiot“, „Zli dusi“, „Mladić“, „Krotka“, „Braća Karamazovi“…

Morgan (W. G. Morgan) iz Masačusetsa izmislio je 1895 godine odbojku. Od kada je dobila obeležje nove sportske igre pa do I svetskog rata, igrala se samo u SAD, a dvadesetih godina XX veka proširila se i na ostale zemlje sveta. U Jugoslaviji se pojavila 1921. godine pri „Sokolu“, a kao samostalan sport postoji tek posle II svetskog rata.

Zbor komitskih četa u selu Obilić u Pustoj Reci na jugu Srbije odlučio je 1917 godine da podigne ustanak protiv bugarskih okupatora u Prvom svetskom ratu. Do kraja februara 1917, stvorena je velika slobodna teritorija sa središtem u Toplici, teritorija na kojoj je živelo oko milion stanovnika. Ustanička vojska imala je 12.000 pešaka i 364 konjanika, ali je Toplički ustanak osuđen na propast kad je izostala pomoć sa Solunskog fronta. Bugari su prilikom gušenja ustanka ubili 20.000 ljudi, mahom civila, uključujući mnoštvo žena i dece, i spalili 50.000 kuća.

U Atini su 1934 godine Grčka, Jugoslavija, Rumunija i Turska potpisale Balkanski pakt radi očuvanja teritorijalnog poretka na Balkanu, suočenog s revizionističkom politikom zemalja poraženih u Prvom svetskom ratu, posebno Bugarske i Mađarske, koje je podržavala fašistička Italija. Pakt se raspao pod pritiskom nacističke Nemačke i praktično je rasturen pre izbijanja Drugog svetskog rata.

Post Author: Milan

Ostavi komentar