Velika škola prerasla u „Beogradski univerzitet“

U Beču su 1822 godine prestale da izlaze „Novine serbske“. List su 1. avgusta 1813. pokrenuli i uređivali studenti medicine u Beču Dimitrije Davidović i Dimitrije Frušić. Štampan je građanskom azbukom i na jeziku koji je u znatnoj meri bio narodni.

Džon Menard je 1869 godine postao prvi crnac koji je održao govor u Kongresu u Americi.

Velika škola je 1905 godine reorganizovana i prerasla je u Beogradski univerzitet, kojem je Skupština Srbije osigurala visok stepen autonomije. Zakonom je Univerzitet proglašen „najvišim samoupravnim telom za višu stručnu nastavu, sa slobodnom nastavom i slobodnim izlaganjem nauke“ i određeno je da rektora – obavezno redovnog profesora Univerziteta – bira Univerzitetski savet, što ministar prosvete samo „prima k znanju“. Naučna sloboda zajamčena je odredbom prema kojoj nijedan profesor nije mogao biti otpušten zbog naučnih ili političkih uverenja. Posle Prvog svetskog rata, pored Univerzitetskog saveta ustanovljeno je i Univerzitetsko veće i ni u jednom telu nije bilo ljudi van Univerziteta. Prva škola univerzitetskog ranga u Srbiji osnovana je 1808. odlukom vođe Prvog srpskog ustanka Đorđa Petrovića Karađorđa, ali je ugašena propašću ustanka 1813. Naredbom kneza Miloša Obrenovića obnovljena je 1830, a 1833. je premeštena u Kragujevac, gde je od 1838. radila pod nazivom Licej (Liceum) ili Veliko učilište. Licej je 1841. vraćen u Beograd i 1863. ukazom kneza Mihaila Obrenovića nazvan Velika škola.

Suspendovane su 1996 godine sankcije UN protiv Republike Srpske.

Post Author: Milan

Ostavi komentar