Umro je Ivo Andrić

Američki univerzitet u Masačusetsu, osnovan 1636. godine, nazvan je 1639 godine Harvard, u čast njegovog prvog dobročinitelja, sveštenika Džona Harvarda, koji je 1638. godine umro.

Engleski astronom nemačkog porekla, Vilijam Heršel, neočekivano je 1781 godine otkrio planetu Uran, sedmu po udaljenosti od Sunca. Heršelovo otkriće bilo je prvo otkriće učinjeno uz pomoć teleskopa, koji je Heršelu omogućio da prepozna Uran kao planetu, a ne kao zvezdu, kao što su mislili njegovi prethodnici. Ovo otkriće Heršelu je najpre donelo članstvo, a potom i predsednički položaj u Londonskom kraljevskom društvu.

Rođen je 1871 godine srpski general i vojni pisac Živko Pavlović, član Srpske kraljevske akademije, učesnik oba balkanska rata i Prvog svetskog rata. U Prvom balkanskom ratu bio je načelnik štaba Primorskog kora, koji je opsedao Skadar, a u Drugom načelnik Operativnog odeljenja srpske Vrhovne komande. U Prvom svetskom ratu bio je jedan od najbližih saradnika vojvode Radomira Putnika, a kao pomoćnik načelnika štaba Vrhovne komande rukovodio je povlačenjem srpske vojske kroz Crnu Goru i Albaniju. Na Solunskom frontu 1916. i 1917. komandovao je Šumadijskom divizijom. Penzionisan je 1923. zbog neslaganja s kraljem Aleksandrom I Karađorđevićem. Dela: vojne studije „Bitka na Jadru avgusta 1913. godine“, „Opsada Skadra 1912-1913.“, „Bitka na Kolubari“ (dva toma), „Beogradska operacija“.

Umro je 1975 godine srpski pisac Ivo Andrić, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Studirao je književnost i istoriju u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu, doktorirao istoriju u Gracu 1924. delom „Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine“. U Prvom svetskom ratu je hapšen i interniran, između dva svetska rata bio je ambasador Jugoslavije u Berlinu, a posle Drugog svetskog rata živeo je u Beogradu. Njegova rana dela su poetički spis „Ex ponto“, „Nemiri“ i „Lirika“. Pripovedač snažne imaginacije i izuzetan poznavalac istorije Bosne, odlikovao se vanrednom čistotom jezika i brušenim stilom, prefinjenim psihološkim analizama, dubokim poniranjem u suštinske probleme egzistencije i umećem da sugestivnom magijom reči dočara ljudsku i društvenu panoramu minulih vekova. Koristeći narodna predanja, legende, istorijsku faktografiju, bogatstvo mašte i osećanja sveta, podigao je monumentalnu književnu građevinu, posebno romanima „Na Drini ćuprija“, „Travnička hronika“, „Gospođica“, „Prokleta avlija“, „Omer-paša Latas“ (nedovršen). Ostala dela: zbirke pripovedaka „Nemirna godina“, „Žeđ“, „Jelena, žena koje nema“, „Znakovi“, „Deca“, „Kuća na osami“, putopisi i skice „Staze, lica, predeli“, meditativna proza „Znakovi pored puta“, „Eseji, kritike, članci I i II“, „Sveske“.

Post Author: Milan

Ostavi komentar