U Rijo de Ženeiru je otvoren spomenik Isusa Hrista sa raširenim rukama, „Korkovado“

Nakon što je 1492 godine preplovio Atlantski okean, italijanski moreplovac Kristofor Kolumbo ugledao je Bahame misleći da je stigao u istočnu Aziju. Njegova ekspedicija istog dana je stupila na kopno i proglasila ga španskom zemljom.

Prvi put je 1810 godine održan Oktobarfest. Kada se bavarski kralj Louis I oženio sa princezom Therese von Sachsen-Hildburghausen, kraljevska porodica je pozvala stanovnike Minhena da prisustvuju veselju održanom na poljima ispred gradskih kapija. Ta polja su nazvana Terezina polja („Theresienwiese“) u čast nove princeze, ali je kasnije naziv skraćen u „Wies’n“. Odluka da se ovakvo veselje ponovi i sledećih godina ustanovilo je zapravo tradiciju održavanja Oktobarfesta, koji sada počinje krajem septembra i traje do prve nedelje u oktobru. Konzumiranje alkohola je važan deo modernog festivala: na svakom Oktobarfestu popije se više od milion galona piva.

Rođen je 1865 godine srpski geograf Jovan Cvijić, osnivač antropogeografije i geomorfologije u Srbiji i Srpskog geografskog društva, profesor i rektor Univerziteta u Beogradu, predsednik Srpske kraljevske akademije, počasni doktor pariske Sorbone i Karlovog univerziteta u Pragu. Veoma su značajni njegovi radovi o migracijama jugoslovenskih naroda, o morfologiji i hidrografiji Dinarskog krša i drugih kraških predela, tektonici i glacijaciji planina Balkanskog poluostrva, studije o Jadranskom primorju, balkanskim kotlinama i poljima, Šumadiji i Panonskom basenu. Odigrao je izuzetnu ulogu kao savetnik srpskih državnika na mirovnim pregovorima u Parizu posle Prvog svetskog rata. Dela: „Osnove za geografiju i geologiju Makedonije i Stare Srbije“ (tri toma), „Antropogeografski problemi Balkanskog poluostrva“, „Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje“, „Geomorfologija“ (dva toma), „Etnogeografske karte jugoslovenskih zemalja“, „Geografska karta Jugoslavije“, „Govori i članci“ (četiri toma).

Rođena je 1873 godine srpska slikarka Nadežda Petrović, profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu i saosnivač „Kola srpskih sestara“ (s Branislavom Nušićem). Slikarstvo je studirala u Minhenu i Parizu, a prvu samostalnu izložbu priredila je 1900. godine. Njena dela nose snažan, originalan izraz i izvanredno bogatstvo boja. Sačuvano je oko 200 njenih dela, a pojedine slike („Resnik“, „Autoportret“, „Notr Dam“, „Bulonjska šuma“) ravne su radovima vrhunskih evropskih majstora tog vremena. Njeno delo obuhvata raspon od plenerizma do snažnog realizma prožetog ekspresionizmom. U Srbiji svog doba ona se najsnažnije vezala za modernu umetnost i anticipirala njen dalji razvoj. Rođena je u porodici u kojoj su dve sestre postale slikarke, jedna muzičar, a najmlađi brat Rastko pisac. Umrla je od tifusa 1915. u valjevskoj bolnici, gde je kao bolničarka negovala ranjene srpske vojnike.

U Beograd su 1897 godine iz Beča preneseni posmrtni ostaci srpskog jezičkog reformatora Vuka Stefanovića Karadžića i sahranjeni u porti Saborne crkve.

Svečano je 1931 godine otvoren spomenik Isusa Hrista sa raširenim rukama, „Korkovado“, zaštitni znak Rija de Ženeira. Spomenik težak 1.145 tona napravio je francuski skulptor Maksimilijan Pol Landovski. Spomenik se nalazi na 710 metara visine i godišnje ga poseti u proseku oko 770.000 ljudi.

 

Post Author: Milan

Ostavi komentar