Srbi pobedili regularnu Tursku vojsku na Ivankovcu

Umro je 1227 godine Džingis-kan, osnivač ogromne mongolske feudalne imperije. Najpre je ujedinio mongolska plemena, a zatim izvršio mnogobrojna osvajanja, osvojivši severnu Kinu i srednju Aziju. Izvršio je uspešne pohode na Iran i Avganistan i prodor u Rusiju. Država koju je Džingis-kan stvorio obuhvatala je ogroman prostor od Tihog okeana do Crnog mora (prostranstvo veće i od Rimske imperije).

Srbi su 1805 godine na brdu Ivankovac kod Ćuprije, u jednoj od najvećih bitaka u Prvom srpskom ustanku, prvi put potukli regularnu vojsku Otomanskog carstva. Napredovanje ustanika koji su zauzeli više gradova, uključujući Užice i Karanovac (Kraljevo), uznemirilo je sultana, koji je naredio Hafiz-paši, imenovanom za beogradskog vezira, da s 15.000 vojnika krene od Niša ka Beogradu. Na Ivankovcu se pod komandom Milenka Stojkovića i Petra Dobrnjca utvrdilo oko 2.000 Srba koji su izdržali više turskih juriša, a bitku je rešio vođa ustanka, Đorđe Petrović Karađorđe, koji je noću između 18. i 19. avgusta s više od 4.000 ustanika braniocima pritekao u pomoć iz pravca Jagodine, pa su se Turci povukli u Paraćin. Posle dva bezuspešna napada na visove oko Paraćina 20. avgusta i novih gubitaka, Hafiz-paša je – već pokoleban ozbiljnim gubicima na Ivankovcu – bio primoran da se povuče ka Nišu. Pobeda je silno uvećala samopouzdanje ustanika, koji su se dotad uspešno sukobljavali samo s dahijama.

Rođen je 1831 godine srpski kompozitor, pijanista i horovođa Kornelije Stanković, značajan za srpsku muziku kao osnivač nacionalnog pravca, zapisivač i harmonizator srpskog crkvenog pojanja. Školovao se u Aradu, Segedinu, Pešti, a u Beču je studirao kompoziciju. U Sremskim Karlovcima je proučavao i beležio dotad samo usmenom tradicijom sačuvano srpsko crkveno pojanje, a potom je bio horovođa Beogradskog pevačkog društva. Doprineo je da se za srpsku muziku zainteresuju strani kompozitori, posebno ruski, uključujući Petra Iliča Čajkovskog („Slovenski marš“) i Nikolaja Andrejeviča Rimskog-Korsakova („Fantazija na srpske teme“). Dela: „Pravoslavno crkveno pojanje u srpskoga naroda“, šest svezaka „Srpskih narodnih pesama“, koje je harmonizovao za hor, za glas i klavir, ili samo za klavir.

Postavljen je 1868 godine kamen temeljac zgrade Narodnog pozorišta u Beogradu, čemu je presudno doprinelo gostovanje u prestonici Srbije glumaca iz Novog Sada 1867. Oduševljen predstavom „Gospođe i husari“, knez Srbije Mihailo Obrenović obećao je da će o svom trošku podići zgradu i osnovati stalno pozorište. Narodno pozorište svečano je otvoreno u oktobru 1869, prigodnim komadom „Posmrtna slava kneza Mihaila“.

U Beogradu je 1948 godine potpisana Dunavska konvencija, kojom je prihvaćeno načelo da Dunavom i plovidbom upravljaju priobalne zemlje. Slobodna plovidba je osigurana za sve trgovačke brodove, a ratnim brodovima je plovidba zabranjena, sem ratnih brodova priobalnih država kojima je bilo dopušteno da plove i na području druge priobalne države, ali samo prema sporazumu.

Post Author: Milan

Ostavi komentar