Rođen je u Kragujevcu Jovan Ristić, saveznici bombardovanjem sravnili sa zemljom Drezden

Italijanski astronom Galileo Galilej stigao je 1633 godine u Rim za suđenje pred Inkvizicijom zbog tvrdnje da se Zemlja okreće oko Sunca. Osuđen je na kućni pritvor na svom malom imanju nedaleko od Firence. Umro je u 77. godini života iznemogao i slep, 8. januara 1642. Vatikan je tek 359 godina kasnije (1992) priznao svoj poraz.

Umro je 1787 godine srpski matematičar, fizičar, astronom, filozof, pesnik i univerzitetski profesor Josip Ruđer Bošković, osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice, jedan od najvećih umova svetske nauke svog vremena. U 15. godini iz rodnog Dubrovnika otišao je u Rim, gde je završio isusovački kolegijum. Postavio je dve geometrijske metode za određivanje elemenata rotacije Sunca, geometrijsku metodu određivanja putanje kometa, jedinstveni zakon sile, pretpostavio da tela ne samo da se privlače nego se i odbijaju na malim rastojanjima, sve formule sferne trigonometrije sveo je na četiri osnovne, izračunao je dimenzije i spljoštenost Zemlje na osnovu merenja meridijana, rešio je problem okaca u saću. Nasuprot Isaku Njutnu, vreme i prostor smatrao je relativnim, po čemu je preteča Alberta Ajnštajna. Dela: „Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium“, „Opera partientia ad opticam et astronomiam“, „Elementorum universae matheseos“, „O morskoj plimi“, „O zakonu sila u prirodi“, „O svetlu“, „Teorija konusnih preseka“, „Elementi matematike“.

Rođen je u Kragujevcu 1831 godine srpski državnik i istoričar Jovan Ristić, vođa srpske Liberalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih diplomata XIX veka, član Društva srpske slovesnosti i potom Srpske kraljevske akademije, koji je dvaput bio regent i četiri puta premijer Srbije. Posle okončanja studija u Francuskoj i na nemačkom univerzitetu u Hajdelbergu, vratio se u otadžbinu i ubrzo je postavljen za šefa srpskog poslanstva u Istanbulu. Tokom boravka u Otomanskom carstvu od 1861. do 1867. uspešno je okončao duge pregovore o opozivanju turskih garnizona iz srbijanskih gradova. Potom je postao ministar inostranih poslova kneževine Srbije, a u razdoblju od 1867. do 1888. bio je, s prekidima, premijer kneževine i kraljevine Srbije. Namesnik maloletnog kneza Milana Obrenovića postao je 1868, a od 1889. maloletnog kralja Aleksandra Obrenovića. Kao regent kneza Milana, najviše je doprineo donošenju novog ustava 1869, a 1878. uspešno je zastupao Srbiju na Berlinskom kongresu. Odbio je 1881. da potpiše trgovinski sporazum sa Austrougarskom, smatrajući da će takav dokument Srbiju učiniti ekonomski previše zavisnom od Dvojne monarhije, zbog čega je podneo ostavku na položaj šefa vlade. Po povratku na vlast 1887. i kasnije kao regent kralja Aleksandra, nastojao je da Srbija oslonac nađe u Rusiji, a u unutrašnjoj politici pokušao je da suzbije uticaj radikala, ali je položaj regenta napustio 1893, kad je kralj Aleksandar uz podršku radikala izvršio državni udar i zaveo apsolutistički režim. Dela: „Spoljašnji odnošaji Srbije 1848-1872“, „Diplomatska istorija Srbije za vreme srpskih ratova za oslobođenje i nezavisnost 1875-1878“.

Patentiran je 1895 godine filmski projektor.

Odigrala se 1945 godine najkontroverznija epizoda iz rata saveznika protiv Nemačke, kada je stotinak britanskih bombardera započelo bombardovanje Drezdena, istorijskog grada u istočnoj Nemačkoj. Drezden nije bio ni industrijski ni vojni centar, i pre ovog vazdušnog napada nije bio meta saveznika. U ovom bombardovanju uništene su dve trećine grada a poginulo je između 35.000 i 135.000 ljudi.

Barbika je 1959 godine puštena u prodaju.

Umro je 1974 godine srpski slikar Petar Lubarda, jedan od najznačajnijih srpskih likovnih umetnika XX veka, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Slikarstvo je studirao u Beogradu i Parizu. Pre Drugog svetskog rata je postimpresionističkim i ekspresionističkim postupkom stvarao slike guste materije i zasićene atmosfere. Posle rata, postepeno je menjao orijentaciju, a stvaralački impuls i snažan slikarski temperament uputili su ga na dinamične kompozicije jarkih boja u funkciji dramskih sadržaja i nacionalnog epskog karaktera.

Post Author: Milan

Ostavi komentar