Rođen je Štraus, umro je Džon Vejn

Rođen je 1864 godine Rihard Štraus, nemački kompozitor i dirigent, nastavljač programske muzike, značajan stvaralac moderne muzičke drame, majstor orkestracije. Komponovao je opere, operete, simfonijske poeme, balete, kamernu muziku i sl. Glavna dela: „Saloma“, „Elektra“, „Egipatska Helena“, „Arabela“, „Don Huan“…

Umro je 1979 godine Džon Vejn, američki glumac, junak mnogih vestern filmova, a snimio ih je preko stotinu. Glavni filmovi: „Poštanska kola“, „Miran čovek“, „Rio Bravo“, „Čovek koji je ubio Liberti Valansa“, „Alamo“…

Sedamnaestogodišnji Majkl Čeng postao je 1989 godine najmlađi pobednik French Open-a (i prvi Amerikanac koji je od 1955. godine pobedio na ovom turniru), nakon što je u finalnom meču porazio Šveđanina Stefana Edberga.

Umro je 1990 godine srpski istoričar Vasa Čubrilović, učesnik atentata na austrugarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda 1914. u Sarajevu, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Kao učenik je pristupio nacionalno-revolucionarnoj organizaciji „Mlada Bosna“, a kao najmlađi učesnik Sarajevskog atentata osuđen je na 16 godina robije i bio je u zatvoru sve do sloma Austrougarske u Prvom svetskom ratu. U Drugom svetskom ratu bio je zatvoren u logor na Banjici. Studirao je filozofiju na Beogradskom univerzitetu, gde je doktorirao 1927. Između dva svetska rata, pripadao je progresivnom krilu Zemljoradničke stranke, a posle Drugog svetskog rata, bio je direktor Balkanološkog instituta i ministar u vladi Jugoslavije. Autor je oko 70 istorijskih knjiga i studija. Dela: „Bosanski ustanak 1875-1878“, „Poreklo muslimanskog plemstva u Bosni i Hercegovini“, „Prvi srpski ustanak i bosanski Srbi“, „Politička prošlost Hrvata“, „Istorija političke misli u Srbiji XIX veka“, „Odabrani istorijski radovi“.

Ruski bataljon s 23 kamiona, 16 oklopnih transportera, pet džipova i jednim vozilom veze prešao je 1999 godine iz BiH na teritoriju Savezne Republike Jugoslavije tokom prepodneva i uveče je prispeo na Kosovo i Metohiju kao prva jedinica iz sastava Kfora, zaposevši potom aerodrom Slatina kod Prištine, što je silno iznenadilo vojne zapovednike i vlade zemalja NATO.

Post Author: Milan

Ostavi komentar