Rođen je Albert Ajnštajn

Rođena je 1776 godine srpska književnica Eustahija Arsić, „prva slavjanoserbska spisateljica“. Od najranijeg obrazovanja u rodnom Iloku vaspitavana je u duhu prosvećenosti, što je uočljivo u njenom delu kroz koje provejava kosmopolitski duh 18. veka. Interesovala se za prirodne nauke i bila je pobornica modernog vaspitanja žena. Napisala je dve poučne knjige u kojima se prepliću stihovi i proza: „Sovjet maternij oboega pola junosti serbskoj i valahijskoj“ i „Poleznaja razmišlenija o četireh godištnih vremeneh“.

U Beču je 1791 godine izašao prvi broj „Serbskih novina“. Štampao ih je grčki patriota Markides Puljo, saradnik grčkog pesnika i revolucionara Rige od Fere. List je izlazio utorkom i petkom do kraja 1792.

Rođen je 1879 godine Albert Ajnštajn, slavni fizičar-teoretičar. Rođen je u Ulmu kao nemački Jevrejin. Školovanje je započeo u Minhenu, a u svojoj 15. godini otišao je u Švajcarsku, gde je studirao matematiku i fiziku. Tamo se oženio matematičarkom Milevom Marić iz Novog Sada. Naučne radove počeo je da objavljuje u 21. godini. Objavio je nekoliko stotina radova, kao i stotine raznih članaka iz politike, filozofije i opšte publicistike. Godine 1905. objavio je specijalnu, a 1916. opštu teoriju relativosti, a potom objasnio zakon foto-električnog efekta pomoću kvantne teorije, za šta je 1921. dobio Nobelovu nagradu. Razvio je teoriju fizičkog polja tražeći vezu između gravitacionog i elektromagnetnog polja. Glavna dela: „Evolucija fizike“, „Elektrodinamika tela u kretanju“, „O specijalnoj i opštoj teoriji relativnosti“, „Moja slika sveta“…

Rođen je 1908 godine srpski političar i publicista cincarskog porekla Koča Popović, učesnik građanskog rata u Španiji, jedan od organizatora ustanka u Srbiji u Drugom svetskom ratu. Studije filozofije završio je na Sorboni u Parizu. Bio je na istaknutim vojnim položajima u Narodnooslobodilačkom ratu, od komandanta Prve proleterske brigade do načelnika Generalštaba JNA. Od 1953. do 1964. bio je šef jugoslovenske diplomatije, a od septembra 1966. do aprila 1967, posle pada Aleksandra Rankovića, potpredsednik SFRJ. Posle obračuna Josipa Broza s tzv. liberalima u Srbiji, 1972. je odstranjen iz političkog života.

Carigradskim mirom Srbije i Turske dopunjen je 1914 godine Londonski sporazum kojim je okončan Prvi balkanski rat. Srbija i Turska su uspostavile odnose, rešena su pitanja vraćanja zarobljenika, državljanstva stanovnika ustupljenih oblasti, status muslimana.

 

Post Author: Milan

Ostavi komentar