Počela Kumanovska bitka

Rođen je 1789 godine srpski novinar i publicista Dimitrije Davidović, otac srpske štampe, pisac najliberalnijeg srpskog ustava u 19. veku. Napustio je studije medicine započete u Pešti i Beču i 1813. pokrenuo u Beču „Novine serbske“, koje su izlazile devet godina. Pritisnut dugovima, prešao je u Srbiju, gde je do 1829. bio sekretar kneza Miloša Obrenovića i nakratko ministar unutrašnjih poslova i prosvete. Po uzoru na francuski i belgijski ustav, izradio je Sretenjski ustav, usvojen 3. februara 1835, koji je knez Miloš u martu 1835. suspendovao, sa zadovoljstvom, iskoristivši negodovanje Austrije, Turske i Rusije, kojima nije odgovarao liberalan ustav. Posle toga je kod kneza pao u nemilost.

Turskim napadom je 1912 godine počela Kumanovska bitka, u kojoj je Prva srpska armija pod komandom regenta Aleksandra Karađorđevića za samo dva dana do nogu potukla tursku Vardarsku armiju Zeki-paše i tako zadala težak udarac moćnom neprijatelju u Prvom balkanskom ratu. Turci su u početku imali više uspeha, zbog slabog izviđačkog i obaveštajnog rada srpske vojske, koja nije imala tačan uvid u bojni raspored neprijatelja, a srpska Vrhovna komanda je smatrala da je reč o turskim prethodnicama i da će se glavna bitka odigrati na Ovčem polju. U trenutku kad su sukobi otpočeli, Prva armija je bila dosta udaljena od Druge i Treće armije, a pod najžešći udar je potpala njena Dunavska divizija prvog poziva pukovnika Miloša Božanovića koja je imala i najteže gubitke, ali i odlučujuću ulogu u bici. Pri tom se posebno istakao niži oficirski kadar, zahvaljujući čijoj su samoinicijativi naneseni snažni udari u turski raspored, tako da se 24. oktobra elitna turska armija u neredu i panici povukla ka Bitolju. Trijumf je silno uzdigao moral srpske vojske i naroda i bio je temelj kasnijih pobeda u Prvom i Drugom balkanskom i u Prvom svetskom ratu.

Premijerno je 1941 godine prikazan Diznijev crtani film „Dambo“.

Britanski osmi bataljon pod komandom generala Montgomerija prešao je 1942 godine u ofanzivu i kod Alamejna (mesto u Egiptu) i potukao Romelov afrički ekpspedicioni korpus.

Prebacujući se preko Dunava u tek oslobođeni Beograd, u Drugom svetskom ratu je 1944 godine pod nerasvetljenim okolnostima poginuo srpski revolucionar Ivan Milutinović, jedan od najistaknutijih vođa Narodnooslobodilačkog rata, narodni heroj, član Vrhovnog štaba i Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije. Bio je jedan od glavnih organizatora ustanka protiv okupatora, većnik AVNOJ-a i član vlade, odnosno Nacionalnog komiteta.

Post Author: Milan

Ostavi komentar