Pobedom Sovjetskog Saveza okončana bitka za Staljingrad

Srpski knez Miloš Obrenović objavio je 1834 godine Drugi hatišerif turskog sultana Mahmuda II, kojim su, kako je knez naglasio u besedi pred postrojenom gardom u Kragujevcu, precizirani odnosi Srbije i Otomanskog carstva. Posle Prvog hatišerifa, Porta je pokušavala da ustupke Srbiji svede na minimum, ali je knez bio uporan, pa je sultan Drugim hatišerifom priznao nove granice, uključujući sporne krajeve.

Umro je 1895 godine srpski pisac Ljubomir Nenadović, član Srpske kraljevske akademije, jedan od prvih srpskih književnika u XIX veku sa širokim evropskim obrazovanjem, čiji su putopisi znatno prevazišli literaturu tog vremena. Od Dositeja Obradovića prihvatio je kult nauke i razuma, a od romantičara veru u ljudski progres. Dela: putopisi „Pisma iz Italije“, „Pisma iz Nemačke“, „Pisma iz Švajcarske“, „O Crnogorcima“.

Umro je 1908 godine srpski pisac Milovan Glišić, jedan od začetnika realizma u srpskoj književnosti. Studirao je u Beogradu tehniku i filozofiju, zatim uređivao novine i bavio se pozorišnom dramaturgijom. Napisao je tridesetak pripovedaka, dve komedije i prevodio je s francuskog i ruskog, uključujući „Rat i mir“ Lava Tolstoja. Opisivao je život srbijanskog sela pritisnutog birokratijom i zelenašima. Dela: pripovetke „Glava šećera, „Roga“, „Redak zver“, „Šilo za ognjilo“, „Prva brazda“, pozorišni komad „Dva cvancika“, komedija „Podvala“.

Umro je 1924 godine srpski pisac Aleksa Šantić, autor antologijskih pesama „Ostajte ovđe“, „Emina“, „Veče na školju“. Pripadao je mostarskom krugu oko književnog lista „Zora“, koji je pokrenuo s Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem. U Mostaru je osnovao srpsko pevačko društvo „Gusle“. U vreme Aneksione krize, izazvane 1908. austrougarskom okupacijom Bosne i Hercegovine, izbegao je u Italiju, zatim je bio poslanik u Bosanskom saboru. U Prvom svetskom ratu austrougarske vlasti su ga hapsile kao istaknutog srpskog nacionalistu. U početku je pisao pod uticajem Branka Radičevića, Jovana Jovanovića Zmaja i Vojislava Ilića, ali je potom izgradio vlastiti pesnički izraz karakterističan po elegičnim motivima i rodoljubivim temama. Njegovi stihovi su muzikalni a pesme osećajne, pune ljubavi za nacionalno i socijalno potlačene, s jakim revoltom protiv tiranije. Prevodio je s nemačkog i češkog. Ostala dela: drame „Hasanaginica“, „U magli“, prevod „Lirskog intermeca“ Hajnriha Hajnea.

Okončana je 1943 godine bitka za Staljingrad u kojoj su sovjetske snage nanele teške gubitke Nemcima. Pobeda Crvene armije kod Staljingrada bila je od velikog moralnog značaja za slobodoljubive snage u svetu. Ona je pokazala slabost fašističkih snaga, pojačala mobilizaciju i angažovanje u borbi svih raspoloživih snaga i sredstava antihitlerovske koalicije.

Post Author: Milan

Ostavi komentar