Otvoren spomenik Isusu u Riju

Prvi put je 1810 godine održan Oktobarfest. Kada se bavarski kralj Louis I oženio sa princezom Therese von Sachsen-Hildburghausen, kraljevska porodica je pozvala stanovnike Minhena da prisustvuju veselju održanom na poljima ispred gradskih kapija. Ta polja su nazvana Terezina polja („Theresienwiese“) u čast nove princeze, ali je kasnije naziv skraćen u „Wies’n“. Odluka da se ovakvo veselje ponovi i sledećih godina ustanovilo je zapravo tradiciju održavanja Oktobarfesta, koji sada počinje krajem septembra i traje do prve nedelje u oktobru. Konzumiranje alkohola je važan deo modernog festivala: na svakom Oktobarfestu popije se više od milion galona piva.

Rođen je 1865 godine srpski geograf Jovan Cvijić, osnivač antropogeografije i geomorfologije u Srbiji i Srpskog geografskog društva, profesor i rektor Univerziteta u Beogradu, predsednik Srpske kraljevske akademije, počasni doktor pariske Sorbone i Karlovog univerziteta u Pragu. Veoma su značajni njegovi radovi o migracijama jugoslovenskih naroda, o morfologiji i hidrografiji Dinarskog krša i drugih kraških predela, tektonici i glacijaciji planina Balkanskog poluostrva, studije o Jadranskom primorju, balkanskim kotlinama i poljima, Šumadiji i Panonskom basenu. Odigrao je izuzetnu ulogu kao savetnik srpskih državnika na mirovnim pregovorima u Parizu posle Prvog svetskog rata. Dela: „Osnove za geografiju i geologiju Makedonije i Stare Srbije“ (tri toma), „Antropogeografski problemi Balkanskog poluostrva“, „Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje“, „Geomorfologija“ (dva toma), „Etnogeografske karte jugoslovenskih zemalja“, „Geografska karta Jugoslavije“, „Govori i članci“ (četiri toma).

Svečano je 1931 godine otvoren spomenik Isusa Hrista sa raširenim rukama, „Korkovado“, zaštitni znak Rija de Ženeira. Spomenik težak 1.145 tona napravio je francuski skulptor Maksimilijan Pol Landovski. Spomenik se nalazi na 710 metara visine i godišnje ga poseti u proseku oko 770.000 ljudi.

Maloletni Petar I Karađorđević proglašen je 1934 godine kraljem Jugoslavije, tri dana pošto je u Marseju ubijen njegov otac Aleksandar I, u atentatu koji su, uz pomoć italijanskih fašista, izvele hrvatske ustaše.

Post Author: Milan

Ostavi komentar