Otvoren je za javnost „Luvr“, čuveni muzej u Parizu

Rođen je 1483 godine Rafaelo Santi, italijanski slikar, najpotpuniji predstavnik renesansnih ideja u slikarstvu. Glavne odlike njegovih dela jesu klasična vedrina i uzvišenost misli i osećanja. Slikao je portrete, religiozne i mitološke kompozicije, a kao arhitekt je, nakon Bramanteove smrti, rukovodio zidanjem crkve sv. Petra u Rimu. Dela: „Vitezov san“, „Venčanje Bogorodice“, „Bogorodica velikog vojvode“, „Bogorodica dela Kaza Tempi“, „Lepa vrtarica“, „Bogorodica da Filinjo“, „Bogorodica s ribom“, „Bogorodica sa Hristom, između pape Siksta II i svete Varvare ili Sikstinska Madona“ (u muzeju u Drezdenu), „Bogorodica u polju“, „Portret Baltazara Kastiljonea“, „Portret pape Julija II“, „Polaganje u grob“… Bio je omiljeni slikar najpre pape Julija II, pa Lava X, a osnovao je i svoju slikarsku školu i imao darovite učenike kojima je poveravao izradu slika po porudžbinama. Veliki zadatak poveren Rafaelu bila je dekoracija Stanci u Vatikanu, kao i Lođa – duge pokrivene galerije nad dvorištem sv. Damazija. Stance oslikavaju prostrane istorijske, religiozne i alegorijske kompozicije: „Prepirka o svetom pričešću ili Trijumf Crkve“, „Atinska škola ili Filozofski disput“, „Parnas“, „Pape Lav I zaustavlja Atilu“, „Izgnanje Heliodora iz hrama“, „Požar Borga“… Lođe su ukrašene nizom fresaka koje predstavljaju prizore iz crkvene istorije i čine tzv. Rafaelovu bibliju. Započeo je, ali nije dovršio, jedno od svojih najveličanstvenijih dela – „Preobraženje“ – koje je nakon njegove smrti (umro je već u 37-oj godini) dovršio jedan od njegovih najdarovitijih učenika – Đulio Romano.

Luvr, muzej u Parizu, otvoren je 1794 godine za javnost (iako je zvanično bio otvoren od avgusta prethodne godine).

Natanijel Brigs iz Nju Hempšira patentirao je 1797 godine veš mašinu

U Beču je 1881 godine potpisana „Železnička konvencija“ o izgradnji pruge Beograd-Niš. Odluka o tome donesena je znatno ranije, na intervenciju velikih sila, posebno Austrougarske i Nemačke, koje su nastojale da ostvare političku i ekonomsku dobit širenjem na istok. Gradnja pruge dužine 243,5 kilometara okončana je 1884. Uz finansijsku podršku stranih konzorcijuma, do 1890. u Srbiji je izgrađeno 1.060 kilometara pruga koje su vodile do austrougarske, bugarske i turske granice.

 

Post Author: Milan

Ostavi komentar