Osnovan „Železnički muzej“ u Beogradu

Portugalski kralj Karlos I i njegov najstariji sin Luis Filip poginuli su 1908 godine u atentatu dok su se vozili u otvorenim kočijama ulicama Lisabona. Karlos je došao na portugalski presto 1889. godine, posle smrti svoga oca Kralja Luisa I. Iako je bio naglašenog talenta za upravljanje, Portugal je u tom momentu bio u političkoj stagnaciji i finansijskoj krizi, posebno zbog rapidnog propadanja portugalske kolonijalne imperije u Africi. Velika ekonomska recesija dovela je do pobune 1906. godine, a kralj Karlos je na to odgovorio ovlastivši J. Franka, vođu obnovljene konzervativne partije, da uspostavi diktatorsku vladu. Karlos je insistirao na tome da je Frankova diktatura neophodna kako bi se stalo na put korupciji i neefikasnosti koja je mučila Parlament, ali većina stanovnika je to videla kao izdaju. Takva atmosfera nezadovoljstva u narodu dovela je i do atentata. Na presto je došao Karlov drugi sin Manuel, ali je dve godine kasnije, pod pritiskom revolucionara, bio prinuđen da abdicira i prebegne u Englesku zajedno sa ostatkom kraljevske porodice. Iste godine, na čelo Portugala došao je T. Braga, poznati pisac koji je izabran za prvog demokratskog predsednika Portugala.

U austrougarskoj floti u Boki Kotorskoj 1918 godine izbila je jedna od najvećih pobuna mornara u Prvom svetskom ratu. Topovski hitac s krstarice „Sankt Georg“ označio je početak pobune više od 8.000 mornara sa oko 400 brodova u Jadranu. Pobunjenici su tražili neodložno zaključenje mira, demobilizaciju, pravo svih naroda u Austrougarskoj na samoopredeljenje, poboljšanje uslova rada na brodovima i amnestiju učesnika pobune. Pobuna je ugušena u krvi.

Počeo je 1935 godine štrajk solidarnosti studenata Beogradskog univerziteta s drugovima u koncentracionom logoru u Višegradu, a u sukobu s policijom poginuo je student prava Mirko Srzentić. Studenti su tražili puštanje kolega iz logora, odlazak policije iz zgrade Univerziteta i omogućavanje Srzentićeve sahrane. Uhapšeno je više od 300 studenata i tridesetak poslato u Višegrad.

U Beogradu je 1950 godine osnovan Železnički muzej, prvi takav u Jugoslaviji, koji je otvoren za javnost u aprilu 1953.

Post Author: Milan

Ostavi komentar