Na Vračaru spaljene mošti Svetog Save

Italijanski moreplovac Amerigo Vespuči kreće 1497 godine na svoje prvo putovanje u Novi svet.

Mošti oca srpske državotvornosti i prvog srpskog arhiepiskopa, Svetog Save, Turci su 1594 godine spalili na Vračaru u Beogradu. Spaljivanju moštiju 359 godina posle svetiteljeve smrti prethodio je ustanak Srba u Banatu pod episkopom banatskim Svetim Teodorom Vršačkim, u kojem su ustanici na zastavama nosili ikone Svetog Save. Turski sultan Muhamed III naredio je Sinan paši da po svaku cenu uguši pobune Srba, a ovaj je – znajući da grob Svetog Save u manastiru Mileševa hodočaste čak i muhamedanci, koji se potom vraćaju veri predaka – preneo mošti u Beograd i spalio ih. U narodu je tada nastala pesma: „Na Vračaru Sinan viče,/gori, gori svešteniče,/to si od nas zaslužio,/što si raju prosvetio.“

Bendžamin Frenklin, američki fizičar, pisac i političar prvi put je 1752 godine testirao svoj pronalazak gromobran.

Popečiteljstvo prosveštenija (Ministarstvo prosvete) Srbije naložilo je svim okružnim načelstvima 1844 godine da se staraju o sakupljanju starina. Taj datum uzet je kao dan osnivanja Narodnog muzeja u Beogradu, a akt o osnivanju jedne od najznačajnijih nacionalnih kulturnih institucija je – na inicijativu srpskog pisca Jovana Sterije Popovića, tada načelnika popečiteljstva prosveštenija – potpisan 4. septembra 1844.

U Burlingtonu (SAD) je 1931 godine padao grad veličine loptica za golf.

Vinston Čerčil stupa 1940 godine umesto Nevila Čembrlena na mesto premijera Velike Britanije.

Post Author: Milan

Ostavi komentar