Lovci Šumadije obeležili 119 godina od otkrivanja Spomen česme u Divostinu

Lovci Kragujevca obeležili su Svetog Jevstatija, zaštitnika lova koji je prvi put proslavljen 1887. godine sa zvanično organizovanim početkom lovstva u Kraljevini Srbiji.

Lovci Šumadije, takođe, su obeležili 119. godinu od otkrivanja Spomen česme u Divostinu, posvećene kralju Milanu Obrenoviću, tvorcu Kragujevačke lovačke družine i prvom počasnom predsedniku Saveza lovačkih udruženja u Kraljevini Srbiji.

Prva organizovana grupa lovaca u Kraljevini Srbiji je osnovana na inicijativu kralja Milana Obrenović 1887. godine u Kragujevcu.

Vladar je pomogao i osnivanje Lovačkog saveza Srbije. Oba događaja zbila su se 9. septembra. Od tada se i u drugim mestima osnivaju lovačka udruženja.

Zbog toga je Milan Obrenović i poneo lovačku legitimaciju sa rednim brojem 1, kaže najpoznatiji hroničar lovstva u zemlji i autor 46 naslova o istoriji lova, Svetislav Madžarević.

Danas urednik Lovačkog glasnika nastavlja hronologiju događaja podsećanjem da se navršilo se tačno 119 godina, od kada su 9. septembra 1901. godine na poziv lovaca Kragujevca, uz prisustvo 10 hiljada građana Šumadije i 220 lovaca, tadašnji kralj Aleksandar i kraljica Draga Obrenović prisustvovali parastosu kralju Milanu i otkrivanju Spomen česme.

Posvećena je kralju Milanu Obrenoviću, tvorcu Kragujevačke lovačke družine i prvom počasnom predsedniku Saveza lovačkih udruženja u Kraljevini Srbiji.

Spomen česma u porti manastira Divostin je prvo spomen obeležje kralju Milanu Obrenoviću u Kraljevini Srbiji.

Radovima je rukovodio okružni inženjer Luka Ivković, reljefni lik kralja Milana u lovačkoj bluzi uradio je profesor Prve gimnazije, Sava Roksandić od dva pretopljena topa prilikom oslobođenja Niša.

O svemu tome, neumorni hroničar lovstva u Srbiji Svetislav Madžarević govorio je okupljenima posle parastosa vladaru, osnivaču lovačkih udruženja.

Lovišta u Šumadiji oduvek su bila poznata, a u njima nastanjena raznovrsna divljač koju su od praistorije, preko antike i srednjeg veka pohodili i obični lovci i vladari poput despota Stefana Lazarevića.

Danas lovstvo nema sportski karakter, već predstavlja i prvu liniju odbrane domaćih životinja i useva od predatora.

Lovci su se od 1901. sve do 1941. godine sastajali svakog 9. septembra kod Spomen česme u Divostinu i organizovali parastos vladaru, osnivaču njihovih udruženja.

Prekid tradicije usledio je od početka Drugog svetskog rata, pa sve do 2005. godine kada je uz dozvolu i blagoslov episkopa Šumadijskog Jovana nastavljeno održavanje parastosa kao trajno sećanje na prvog lovca Kraljevine Srbije koji je svojevremeno naredio Državnoj blagajni da isplati 80 hiljada dinara u zlatu za pomoć bolesnim i starim lovcima Šumadije.

 

Izvor : RTK

Post Author: Milan

Ostavi komentar