Umro je 1899 godine srpski socijalista Vasa Pelagić, prvi pobornik ideje o socijalizmu u Srbiji i na Balkanu. Ideju o socijalizmu u utopijskoj verziji prihvatio je u Rusiji, gde je boravio od 1864. do 1866 i tada je na Moskovskom univerzitetu studirao medicinu, istoriju i političku ekonomiju. U Brčkom, gde je bio učitelj, osnovao je srpsku čitaonicu, jednu od prvih u Bosni. Bio je arhimandrit i upravnik Srpske pravoslavne bogoslovije u Banja Luci, gde su školovani sveštenici i učitelji, odakle ga je zbog slobodoumnih školskih programa 1869. turska vlast prognala u Malu Aziju. Odatle se uz rusku pomoć spasao 1871. i došao u Srbiju. Učestvovao je u bosansko-hercegovačkom ustanku 1875. Raščinjen je, a zbog širenja socijalističkih ideja proterivan je i iz Srbije, čak zatvaran u ludnicu, a umro je u Požarevačkom zatvoru. Njegove knjige, čitane u svim delovima srpstva, štampane su još za Pelagićevog života u oko 250.000 primeraka i odigrale su veliku prosvetiteljsku misiju. Dela: „Istorija bosansko-hercegovačke bune“, „Odgovor na četiri društvena pitanja“, „Spas Srbije i srpstva“, „Socijalizam i osnovni preporođaj društva“, „Nauka i radni narod“, „Blagodatnik“, „Preobražaj škole i nastave“, „Nova nauka o javnoj nastavi“, „Umovanje zdravog razuma“, „Poslanica bogu“, „Koliko nas košta bog i gospodar“, „Rukovođa za srpsko-bosanske, hercegovačke, starosrbijanske i makedonske učitelje“.
Izašao je 1904 godine prvi broj „Politike“, koja je, zahvaljujući raznovrsnosti, odmerenosti, nepristrasnosti i informativnosti, postala najčitaniji srpski dnevni list. Tome je posebno doprinelo geslo „Politike“ da – u konkurenciji mnogih listova koji su neskriveno navijali za režim ili za pojedine političke stranke – pre svega poštuje činjenice i drži distancu prema svima, nastojeći da ne bude predaleko od vlasti, ali ni preblizu, geslo koje je dugo važilo u toj novinskoj kući. List je osnovao Vladislav Ribnikar, koji je bio i prvi urednik.
Otvorene su 1924 godine prve zimske Olimpijske igre u francuskom mestu Šamoni (Chamonix) na Alpima.
Umro je 1978 godine srpski pisac Skender Kulenović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, autor potresne poeme „Stojanka majka Knežepoljka“. Posle Drugog svetskog rata, bio je direktor drame u Sarajevskom pozorištu i urednik beogradske izdavačke kuće „Prosveta“. Dela: roman „Ponornica“, poeme „Ševa“, „Zbor derviša“, drama „Svjetlo na drugom spratu“, komedije „Dijelidba“, „Večera“, soneti „Ocvale primule“.