Aljaska postala 49.država u okviru SAD-a

106. p. n. e. – Rođen je Marko Tulije Ciceron, veliki rimski govornik, političar, filozof i pisac. Kao konzul, 63. p. n. e. otkrio je i savladao Katalininu zaveru. Bio je republikanac, protivnik Cezara i Antonija. Ubijen je 43. godine p. n. e. Ostavio je veći broj govora, dela i veliku prepisku. U pogledu stila i jezika, smatra se najvećim rimskim piscem. Dela: „Besede“, „O besedništvu“, „Razgovori u Tuskulumu“, „O starosti“, „O dužnostima“ (u ovom delu dao je čuvenu pravnu izreku Summum ius summa iniuria – stroga primena zakona često donosi nepravdu)… Čuvene su njegove besede „Filipike“ (14) i „Protiv Kataline“.

Rođen je 1904 godine srpski pisac i likovni kritičar jevrejskog porekla Oto Bihalji Merin, koji je s bratom Pavlom 1928. osnovao izdavačku kuću „Nolit“ i uređivao književno-politički časopis „Nova literatura“. Potom je zbog političkog progona prinuđen da emigrira i u Nemačkoj je uređivao časopis proleterskih pisaca „Linkskurve“, a u Parizu je 1933. osnovao Institut za borbu protiv fašizma. Otišao je 1936. u Španiju, gde se na strani republikanaca borio protiv fašističkih snaga Fransiska Franka. Likovnim i književnim studijama znatno je doprineo tumačenju i shvatanju savremenog stvaralaštva. Dela: roman „Doviđenja u oktobru“, eseji i umetnička kritika „Osvajanje neba“, „Misli i boje“, „Susreti sa mojim vremenom“, „Jugoslovenska skulptura XX veka“, „Graditelji moderne misli“, „Naivna slika sveta“, „Prodori moderne umetnosti“, „Kraj umetnosti u doba nauke?“, „Maske sveta“, „Re-vizija umetnosti“, „Modern German Art“, „Goja i mi“, „Kapričosi“, „Užasi rata“, „Anri Ruso, život i delo“ (sa suprugom Lizom), monografije „Krsto Hegedušić“, „Gabrijel Stupica“, „Bogosav Živković“, „Vangel Naumovski“, delo o Španskom građanskom ratu „Španija između smrti i rađanja“.

Dve godine pošto su otkrili grobnicu faraona Tutankamona, britanski arheolog Karter i njegovi radnici otkrili su 1924 godine i najveću dragocenost u njoj – kameni sarkofag koji je sadržao tri zlatna kovčega jedan u drugom, a u poslednjem je bila mumija faraona Tutankamona, stara oko 3.000 godina.

Nemački zapovednik za Srbiju objavio je 1942 godine u Drugom svetskom ratu naredbu kojom je, pod pretnjom smrću, zabranjeno skrivanje Jevreja i čuvanje jevrejskih stvari, novca i vrednosnih papira. Mnogi Srbi su, ipak, rizikovali živote i stotine Jevreja spasli sigurne smrti.

Američki predsednik Ajzenhauer potpisao je 1959 godine specijalnu proklamaciju priznajući teritoriju Aljaske u Uniju kao 49. državu. Aljasku je otkrio još 1741. ruski naučnik Vitus Bering. Prvo naselje osnovali su Rusi nekoliko godina kasnije, ali su 1867. godine celu teritoriju Aljaske prodali SAD-u za 7,2 miliona dolara. Godine 1912. Aljaska je proglašena američkom teritorijom, ali je tek 1959. godine dobila status savezne države SAD.

Post Author: Milan

Ostavi komentar