Rodjena je Desanka Maksimović, krenuo prvi tramvaj

Počeli su 1812 godine pregovori posle šestogodišnjeg rusko-turskog rata u kojem su Turci poraženi i primorani na velike ustupke Rusiji. U tom ratu Srbi su se borili na strani Rusije, pa je Bukureštanski mir, zaključen 28. maja 1812, predvideo da sultan amnestira srpske ustanike. Dogovoreno je i da turska vlada stupi u direktne pregovore s predstavnicima Srbije radi sporazuma o njenoj autonomiji u okviru Otomanskog carstva, ali su Turci 1813. napali Srbiju i ugušili Prvi srpski ustanak, iskoristivši zauzetost Rusije ratom protiv agresorske armije francuskog cara Napoleona I.

Prvi tramvaj na struju pušten je 1881 godine u saobraćaj u gradiću Lichterfelder, u blizini Berlina.

Rođen je 1898 godine srpski pisac Rastko Petrović, jedan od najoriginalnijih i najznačajnijih srpskih pesnika posle Prvog svetskog rata. U ratu je sa srpskom vojskom prošao albansku golgotu, posle čega je poslat u Francusku i u Parizu je diplomirao prava. U diplomatskoj službi bio je od 1923. – radio je u Rimu, a zatim u Vašingtonu, gde je umro 1949. Njegovi posmrtni ostaci preneti su u otadžbinu 1986. Pripadao je prvoj generaciji srpskih modernista i bio sinonim za temperamentnu i nekonvencionalnu literaturu. Njegova knjiga pesama „Otkrovenje“ najznačajnije je delo srpske poezije između dva svetska rata. Pisao je i putopise s putovanja po Africi i Americi, a o Prvom svetskom ratu u romanu „Dan šesti“. Ostala dela: roman „Burleska gospodina Peruna boga groma“, lirska proza „Ljudi govore“, putopis „Afrika“, drama „Sibinjanke“.

Rođena je 1898 godine srpska književnica Desanka Maksimović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, čija se topla, senzibilna, neposredna i muzikalna poezija odlikuje rodoljubljem i humanošću. Završila je Filozofski fakultet u Beogradu i bila profesor u Obrenovcu, Dubrovniku i Beogradu. Dela: zbirke pesama „Pesme“, „Zeleni vitez“, „Pesnik i zavičaj“, „Otadžbino, tu sam“, „Miris zemlje“, „Tražim pomilovanje“, „Nemam više vremena“, „Pesme iz Norveške“, „Letopis Perunovih potomaka“, „Ničija zemlja“, „Slovo o ljubavi“, priče „Ludilo srca“, romani „Otvoren prozor“, „Ne zaboraviti“, dečji roman „Pradevojčica“, zbirka bajki i proze u stihu „Oraščići palčići“, putopis „Snimci iz Švajcarske“.

Srpski pisac Vladislav Petković Dis, jedan od najtalentovanijih srpskih pesnika, utopio se 1917 godine u Jonskom moru kod Krfa, kada je brod kojim se vraćao u otadžbinu u Prvom svetskom ratu torpedovala nemačka podmornica. S piscem Simom Pandurovićem, jednim od osnivača srpske moderne, uređivao je časopis „Književna nedelja“. U Prvom svetskom ratu povukao se sa srpskom vojskom preko Albanije, posle čega je otišao u Francusku. Lirika mu je autentična, veoma senzibilna i fluidna, muzikalna u ritmu i emocijama, okrenuta unutarnjem životu, maštanju i halucinacijama. Njegov pesimizam iskazuje viziju smrti, zloslutnosti i dubok lični bol, a pesma „Možda spava“ ubraja se u najizrazitija lirska ostvarenja simbolizma u srpskoj poeziji. Dela: zbirke pesama „Utopljene duše“, „Mi čekamo cara“.

Katolička crkva proglasila je 1920 godine Jovanku Orleanku sveticom.

U rad je 1972 godine pušten hidroenergetski i plovidbeni sistem „Đerdap“, zajednički graditeljski poduhvat Jugoslavije i Rumunije. Sistem je koštao oko 400 miliona dolara, a elektroprivrede dveju zemalja dobile su 5,6 milijardi kilovat-časova struje godišnje.

Post Author: Milan

Ostavi komentar