Rođen Mark Tven

Na današnji dan, 30 novembra 1835, rođen je američki pisac Semjuel Lenghorn Klemens (Samuel Langhorne Clemens), poznat kao Mark Tven (Twain), jedan od najvećih humorista svetske književnosti. Svetsku slavu stekao je romanima „Pustolovine Toma Sojera“, „Život na Misisipiju“, „Pustolovine Haklberi Fina“, „Život na dvoru kralja Artura“.

Engleski državnik Vinston Lenard Spenser Čerčil (Winston Leonard Spencer Churhill), premijer Velike Britanije 1940-45. i 1951-55, vođa Konzervativne stranke od 1940, rođen je 30 novembra 1874. Kao jedan od velikih protagonista pobede nad fašističkim silama, učestvovao je na svim važnim savezničkim konferencijama (Moskva, Teheran, Jalta, Potsdam). Autor je i zapaženih književno publicističkih dela, a za „Memoare iz Drugog svetskog rata“ dobio je 1953. Nobelovu nagradu za književnost.

Engleski pisac irskog porekla Oskar Vajld (Oscar Wilde) umro 30 novembra 1900. Njegovo demonstrativno kršenje viktorijanskih društvenih konvencija završilo se dvogodišnjom kaznom zatvora (1895) zbog homoseksualizma. Umro je u egzilu u Parizu u bedi i nemilosti, a 100. godišnjica njegove smrti svečano je obeležena u Londonu u Vestminsterskoj opatiji, u Parizu, Dablinu i NJujorku („Slika Dorijana Greja“, „Važno je zvati se Ernest“, „Lepeza ledi Vindermir“, „Srećni princ i druge priče“).

Više od 20 sovjetskih divizija je 30 novembra 1939 napadom na Finsku započelo sovjetsko-finski „zimski rat“, okončan mirovnim ugovorom u martu 1940, kojim je Finska prinuđena da se odrekne Karelijske prevlake i grada Viborg na istoku zemlje.

Mađarski revolucionar Bela Kun, jedan od osnivača Komunističke partije Mađarske i vođa mađarske sovjetske revolucije 1919, streljan je 30 novembra 1939. Prethodno je uhapšen u staljinističkim čistkama i na montiranom procesu u SSSR-u osuđen na smrt. Rehabilitovan je posle XX kongresa KPSS 1956.

U Beču je 30 novembra 1957 umro srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik akademskog realizma, autor žanr-scena i velikih kompozicija iz srpske istorije („Seoba Srba“, „Proglašenje Dušanovog zakonika“). Nakon 1906. stekao je evropsku slavu slikajući portrete vladara i aristokrata.

Post Author: Olivera Ilic

Ostavi komentar