Rođen je Nikola Pašić, patentirana društvena igra „monopol“

Rođen je 1845 godine srpski državnik Nikola Pašić, jedan od osnivača Radikalne stranke 1881. i njen vođa, tvorac Vidovdanskog ustava 1921, prvog ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Kao student Ciriškog politehnikuma u Švajcarskoj, prišao je socijalistima i prihvatio ideje Svetozara Markovića i njegovog pokreta protiv apsolutističke vladavine dinastije Obrenović. Po povratku u Srbiju, uređivao je socijalistički list „Oslobođenje“, a 1878. izabran je u parlament, u kojem se kao opozicioni vođa borio protiv autoritarnog režima Milana Obrenovića, zalažući se za uspostavljanje parlamentarne demokratije. Posle gušenja Timočke bune 1883, koju su u zaječarskom kraju podstakli radikali, emigrirao je i u odsustvu je osuđen na smrt, a kad se kralj Milan 1888. pomirio s radikalima, odlučujuće je doprineo da Srbija dobije veoma liberalan ustav. Ubrzo po abdikaciji kralja Milana u korist sina Aleksandra 1889, postao je predsednik parlamenta, a 1891. premijer. Dominantnu političku poziciju u Srbiji učvrstio je posle dolaska na vlast kralja Petra I Karađorđevića 1903. Premijer je ponovo postao 1904. i potom je još tri puta formirao srpsku vladu, a posle Prvog svetskog rata bio je triput i predsednik vlade Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i uticao je na ključne istorijske događaje. Odlučno se odupro pokušajima Austro-Ugarske da potčini Srbiju, učestvovao je u stvaranju Balkanskog saveza uperenog protiv Otomanskog carstva i bio odan pristalica carske Rusije. Kao premijer i šef diplomatije, predvodio je Srbiju u pobedonosnim balkanskim ratovima 1912. i 1913. i u Prvom Svetskom ratu od 1914. do 1918. Imao je istaknutu ulogu u stvaranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koju je posle rata zastupao 1919. na Versajskoj mirovnoj konferenciji.

Tomas Edison priredio je 1879 godine prvu javnu demonstraciju svog novog pronalaska – električne lampe sa ugljenim vlaknom.

Čarls Darou (Charles Darrow) patentirao je 1935 godine društevnu igru „monopol“.

Televizija Beograd, na prostoru nekadašnje Jugoslavije, emitovala je 1971 godine televizijski program u boji, iz Studija 3 u Aberdarevoj ulici. Time je počeo sa radom Drugi program Televizije Beograd i pojavila se televizija u boji.

Post Author: Milan

Ostavi komentar