Rođen je Jovan Jovanović Zmaj

Predvođeni Batu Kanom, Mongoli su 1240 godine osvojili i uništili Kijev.

Rođen je 1833 godine srpski pisac Jovan Jovanović Zmaj, član Srpske kraljevske akademije, liričar bogate invencije, prema oceni književne kritike – „pesnički izraz duhovnog i duševnog života srpskog naroda“ u drugoj polovini 19. veka. Osnovnu školu učio je u rodnom Novom Sadu, gimnaziju u Halašu i Požunu (Bratislava), a maturirao je u Slovačkoj Trnavi. Pre medicine, koju je završio u Pešti, studirao je prava u Pešti, Pragu i Beču. Radio je kao lekar u Novom Sadu, Pančevu, Sremskim Karlovcima, Futogu, Beogradu, Zagrebu i Beču, a u Beogradu je od 1890. do 1898. bio dramaturg Narodnog pozorišta. Kao pesnik se razvijao pod uticajem srpske narodne poezije i lirike Branka Radičevića. Ispevao je zbirke ljubavnih pesama „Đulići“ i „Đulići uveoci“ – potresne, elegične ispovesti posle smrti supruge i četvoro dece. Napisao je veliki broj rodoljubivih i izuzetno vrednih političko-satiričnih pesama, a kao dečji pesnik dosegao je vrlo visok nivo u srpskoj književnosti. Osnovao je i uređivao književni list „Javor“, satirične listove „Zmaj“, „Žiža“, „Starmali“ i dečji list „Neven“. Prevodio je s ruskog, nemačkog, mađarskog i engleskog. Ostala dela: knjiga pesama „Pevanija“, pesnička legenda „Vidosava Branković“, šaljivi komad „Šaran“.

U SAD-u je 1876 godine počeo sa radom prvi krematorijum.

Umro je 1926 godine Klod Mone, francuski slikar, jedan od glavnih osnivača impresionizma. Po njegovoj slici „Impresija“, izloženoj 1874. u Parizu, dato je ime celom slikarskom pravcu čiji je Mone bio, veruju mnogi istoričari umetnosti, najdosledniji i najuticajniji predstavnik. Počeo je kao realist pod uticajem G. Kurbea, a docnije je prešao na slikanje predela, uzimajući motive iz Pariza i okoline, pri čemu su ga najviše interesovali efekti svetlosti na vodi. Uopšte, svetlost i pokret bile su dve velike teme po kojima se impresionizam bitno odvojio od realističkog slikarstva. U želji da što vernije na platno prenese kolorističke preobražaje do kojih dolazi usled promene osvetljenja, Mone je morao da reaguje, tj. slika, izuzetno brzo. Stoga je njegov potez neretko bio žustar i iskidan, jer mu je daleko važnije bilo da što autentičnije zabeleži svoje zapažanje i doživljaj nego da podrobno opiše predmet. Slikao je iste motive u različita doba dana, od jutra do večeri, nastojeći pre svega da prikaže kako se usled treperenja svetlosti iz časa u čas menjaju lokalni ton oblika i njegova struktura i stvarajući tako nadasve originalne serije ili cikluse, kakvi su „Plastovi“, „Stanica Sen Lazar“, „Lokvanji“ i najpoznatiji među njima – „Ruanska katedrala“, ciklus u kom je u dematerijalizaciji oblika slikar otišao najdalje. Izvršio je ogroman uticaj na evropsko slikarstvo. Umro je 1926. godine.

Post Author: Milan

Ostavi komentar