Rođen je Branko Ćopić, raspala se Čehoslovačka

U Rimu su 404 godine održane poslednje borbe gladijatora. Gladijatori su obično bili robovi, zločinci ili najmljeni slobodni ljudi. Pre igre, prošetali bi celom arenom, pokazivali oružje onome ko je igru davao, zatim bi nastupila predigra sa tupim, a na kraju borba sa pravim oružjem. Ubijenog gladijatora mrtvonoše bi pod obrazinom Merkurija odnele u mrtvačku odaju. Pobednik bi dobio palmovu grančicu ili zlatnik kao nagradu, a ponekad i slobodu. Bilo je borbi i sa zverima. Zveri su dražene ili jedna na drugu ili na naoružane gladijatore.

Portugalski moreplovci iskrcali su se 1502 godine u zalivu Guanabara u Brazilu i, misleći da su na ušću reke, toj reci dali ime reka Januara, tj. Rio de Ženeiro.

Protestantska zapadna Evropa (izuzev Engleske) usvojila je 1700 godine Gregorijanski kalendar.

Irska i Velika Britanija (Engleska i Škotska) formirale su 1801 godine Ujedinjeno Kraljevstvo.

U Srbiji su 1880 godine uvedene obavezne metarske mere i zvanično su prestale da važe mere poput aršina, lakta, pedlja. Merna jedinica za dužinu postao je metar, podeljen na decimetre, santimetre i milimetre.

Rođen je 1915 godine srpski pisac Branko Ćopić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, nadahnuti pripovedač, tvorac zanimljivih i upečatljivih likova i događaja, koji je pisao svežim, sočnim i slikovitim jezikom. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. U Narodnooslobodilačkom ratu učestvovao je od 1941. Počeo je da piše kao đak Učiteljske škole i pre Drugog svetskog rata objavio je zbirke pripovedaka „Pod Grmečom“, „Borci i bjegunci“ i „Planinci“. Njegova prozna dela prožeta su lirikom, živopisnim realističkim slikanjem života na selu, poznavanjem mentaliteta i psihologije ljudi Grmeča i Podgrmečja, njegovog zavičaja, vedrinom i vitalnošću duha. Napisao je veći broj knjiga za decu: „Bojna lira pionira“, „Put u vedrinu“, priče „U svetu leptirova i medveda“, „Bosonogo đetinjstvo“, zbirke pesama „Ognjeno rađanje domovine“, „Ratnikovo proljeće“. Poslednjom zbirkom pripovedaka, „Bašta sljezove boje“, za koju je dobio Njegoševu nagradu, vedri, čak vetropirasti Ćopić, kako su ga mnogi doživljavali, predstavio se kao pisac izuzetne misaonosti i stila, ali i kao razočarani čovek obuzet melahnolijom i sumornim slutnjama, posebno u uvodu knjige u kojem piše o strepnji od „crnih konjanika“ – ubica španskog pesnika Garsije Federika Lorke (Federico Garcia Lorca). To kao da je nagovestilo njegovo samoubistvo 1984. u Beogradu. Ostala dela: romani „Prolom“, „Gluvi barut“, „Ne tuguj, bronzana stražo“, „Osma ofanziva“, zbirke pripovedaka „Rosa na bajonetima“, „Surova škola“, „Doživljaji Nikoletine Bursaća“.

Čehoslovačka se 1993 godine raspala na Češku i Slovačku.

Post Author: Milan

Ostavi komentar