Poginuo u boju na Deligradu srpski junak Jovan Kursula

Rođen je 1749 godine Johan Volfgang fon Gete, najveći nemački pesnik i jedan od najvećih pesnika u svetskoj književnosti. Pripada nemačkoj klasici. Liberalnih pogleda, humanista po ubeđenju, delao je svestrano, bavio se i prirodnim naukama i slikarstvom. Dela: „Faust“, „Herman i Doroteja“, „Poezija i stvarnost“, „Godine učenja Vilhelma Majstera“, „Godine putovanja Vilhelma Majstera“… Preveo je na nemački „Hasanaginicu“ u desetercu i još neke naše narodne pesme. Poznavao se sa Vukom Karadžićem i pisao je oduševljene prikaze o našoj narodnoj poeziji.

Od rana u bici na Deligradu, umro je 1813 godine srpski junak iz Prvog srpskog ustanka, Jovan Kursula, megdandžija opevan u narodnim pesmama. U nizu bitaka istakao se junaštvom, posebno u boju na Crnom vrhu 1809, kad su Turci pod komandom Alije Gušanca pokušali da prodru u Gružu i Jasenicu, i u septembru 1810. na Varvarinskom polju, kad je junaštvom zadivio i Turke i ruske dobrovoljce koji su se borili na strani Srba.

Umro je 1960 godine srpski pisac Sima Pandurović, jedan od osnivača srpske moderne. Filozofski fakultet završio je u Beogradu, bio je gimnazijski profesor u Valjevu i Beogradu, uređivao je više časopisa, od kojih je najznačajniji „Misao“. Kritika je oštro reagovala na njegovu prvu zbirku pesama, „Posmrtne počasti“, prožetu pesimizmom, u kojoj je dramatično opevao bolnu tragediju ljubavi, duševne krize i gorčine, nespokoj, pobunu i osećanje smrti. Kasniji stihovi misaono su složeniji, ali i u njima preovladava rezignacija. Ispevao je i niz rodoljubivih pesama. Prevodio je s francuskog i engleskog – posebno su vrsni njegovi prevodi dela Vilijama Šekspira. Ostala dela: zbirke pesama „Dani i noći“, „Okovani slogovi“, „Stihovi“, „Pesme“, knjige eseja „Razgovor o književnosti“, „Ogledi iz estetike“.

Formalno su se 1996 godine razveli engleski princ Čarls i princeza Dajana. Gotovo milijardu gledalaca u preko 70 zemalja sveta pratilo je 29. jula 1981. „venčanje veka“ engleskog prestolonaslednika princa Čarlsa i mlade učiteljice lejdi Dajane Spenser. Par je dobio 1982. sina, princa Vilijama, a 1984. i princa Harija. Godine 1992, objavili su svoj razlaz, a formalno su se razveli tek nakon odobrenja kraljice Elizabete, upravo na današnji dan. Iako je posle razvoda Lejdi Di ostala bez titule kraljevskog veličanstva, u narodu je uživala veliku popularnost i bila poznata kao „kraljica srca“. Poginula je 31. avgusta 1997. u saobraćajnoj nesreći u Parizu.

Post Author: Milan

Ostavi komentar