Osnovana Prva beogradska gimnazija

Na današnji dan, 26 avgusta 1346, u bici kod Kresija u Stogodišnjem ratu engleska vojska pod Edvardom III (Edward) porazila je znatno nadmoćnije francuske teške oklopnike kralja Filipa VI (Philippe). Englezi su u toj bici prvi put upotrebili samo pešadiju i ogromne lukove, nazvane „longbouz“, koji su izbacivali strele na izuzetno veliku daljinu.

Turski sultan Sulejman II osvojio je, 26 avgusta 1541, Budim i anektirao Mađarsku koja je potom do 1686. bila turska provincija Budimski pašaluk.

Francuski hemičar Antoan Lavoaz (Antoine Lavoisier), osnivač moderne hemije, rođen 26 avgusta 1743. Formulisao je zakon o neuništivosti materije i otkrio proces oksidacije. Osumnjičen kao monarhista, pogubljen je giljotinom u maju 1794. tokom Francuske revolucije.

Prva beogradska gimnazija kroz koju su prošle mnoge istaknute ličnosti srpske istorije, nauke, umetnosti i kulture, među kojima Petar Karađorđević, Živojin Mišić, Stepa Stepanović, Jovan Cvijić, Mihajlo Petrović Alas, Jovan Skerlić., osnovana 26 avgusta 1839.

Žene u Americi dobile pravo glasa 26 avgusta 1920, kada je ratifikovan je 19. amandman Ustava SAD.

Jugoslovenski premijer Dragiša Cvetković i vođa Hrvatske seljačke stranke Vlatko Maček potpisali su 26 avgusta 1939, sporazum kojim je ustanovljena Banovina Hrvatska, a lider HSS postao je potpredsednik jugoslovenske vlade.

U Beogradu je 26 avgusta 1945 održano treće zasedanje Antifašističkog veća narodnog oslobođenja (AVNOJ) na kojem je Veću promenjen naziv u Privremena narodna skupština. Doneta je i rezolucija o teritorijalnim pravima Jugoslavije na krajeve koji su posle Prvog svetskog rata priključeni Italiji.

Post Author: Olivera Ilic

Ostavi komentar