Na državnom saboru u Skoplju usvojen „Dušanov zakonik“

Državni sabor u srpskom prestonom gradu Skoplju usvojio je 1349 godine prvi deo Dušanovog zakonika, odnosno „Zakonik blagovjernoga cara Stefana“, kako je glasio zvaničan naziv, kojim su utvrđena opšta načela uređenja tada najmoćnije države na jugoistoku Evrope. Osim odredaba ustavnog karaktera, Zakonik je regulisao prava staleža, štiteći i najniže staleže, i imao je kazneno-pravne i procesno-pravne odredbe i odredbe iz porodičnog i nasljednog prava. Zakonik je 1354. dopunjen drugim delom na Državnom saboru u Serezu. Rađen je na osnovu običajnog prava, crkvenog zakonodavstva i romejskog (vizantijskog) prava, proklamovao je načelo zakonitosti: zakon je jači i od suprotne volje vladara. Sačuvano je 25 prepisa, ali original nije. Najstariji prepis, iz 14. vijeka, sačuvan je u srpskom manastiru u Strugi (sada je u Moskvi). Prizrenski prepis iz 15. vijeka je u prizrenskoj episkopiji.

Umro je 1506 godine španski moreplovac italijanskog porijekla Kristofor Kolumbo, koji je 1492. otkrio Ameriku, ali je do smrti verovao da je otkrio istočne obale Indije. Posle više pokušaja u Portugaliji i Španiji sklopio je pogodbu sa španskim kraljevskim parom Fernandom Petim i Isabelom Prvom o finansiranju ekspedicije. Obećana mu je desetina robe koju donese, vlasništvo nad osminom zemlje koju otkrije, dobio je tri jedrenjaka, zvanje admirala okeana i vicekralja zemalja koje osvoji. Isplovio je 3. avgusta 1492. i 12. oktobra iste godine stigao do ostrvca Gvanahani u grupi Bahamskih ostrva, zatim na Kubu i Haiti. Na drugom putovanju, od 1493. do 1496, otkrio je Dominiku, Gvadelup, Portoriko i Jamajku, na trećem od 1498. do 1500. Trinidad i obale Južne Amerike /ušće rijeke Orinoko/, a na četvrtom od 1502. do 1504. Honduras. Uprkos ogromnim zaslugama za Španiju, koja je stekla bogate kolonije, mimoišla su ga obećana priznanja i nagrade i umro je u bedi.

Rođen je 1799 godine francuski pisac Onore de Balzak, začetnik evropskog realizma, autor oko stotinu knjiga sa više od 2.000 likova. Prikazao je široku galeriju tipova iz svih društvenih sredina, raznih temperamenata i karaktera, koje pokreću raznolike pobude od novca do vlasti, od ljubavi i idealizma do slijepih nagona i brutalne eksploatacije. U umjetničkoj obradi ostavili su trag gigantski obim djela i relativno kratak spisateljski rad, od samo 19 godina, tokom kojeg je prodavao i nenapisane ili nezavršene knjige i često stvarao pod pritiskom određenih rokova. Romani pod zajedničkim nazivom „LJudska komedija“ imaju i vrijednost socioloških studija i duboka su kritika francuskog društva. Djela: romani „Evgenija Grande“, „Čiča Gorio“, „Gopsek“, „Izgubljene iluzije“, „Seljaci“, „Rođaka Beta“, „Golicave priče“, „Šuani“.

Najmanje 90 ljudi poginulo je 1922 godine kad je britanski brod „Egipat“ potonuo kod ostrva Ušant naspram francuske sjeverozapadne obale, posle sudara u gustoj magli s francuskim brodom „Sena“. S brodom „Egipat“ je na morsko dno otišlo i zlato i srebro u vrednosti milion funti.

U napadu aviona NATO pakta 1999 godine ubijena četiri pacijenta u bolnici „Dr Dragiša Mišović“ u Beogradu. S dva projektila su uništena odjeljenja za neurologiju, za dječije plućne bolesti i za ginekologiju i operacione sale na neurologiji, ginekologiji i hirurgiji.

Post Author: Milan

Ostavi komentar