Dan Knjaževsko-Srpskog teatra

-19:30 Otvaranje izložbe Jelene Janjatović “Kostim od skice do scene”
-20:00 Premijera-praizvedba predstave “Negri” Joakima Vujića u režiji Anđelke Nikolić
-Svečana dodela Statuete Joakim Vujić, Prstena sa likom Joakima Vujića i godišnjih nagrada Teatra.

Ovogodišnji dobitnik Statuete Joakim Vujić koja se dodeljuje za izuzetan doprinos razvoju pozorišne umetnosti u Srbiji je scenograf GEROSLAV ZARIĆ.
Prsten sa likom Joakima Vujića za izuzetan doprinos razvoju Knjaževsko-srpskog teatra i afirmaciji njegovog ugleda u zemlji i inostranstvu dodeljuje se glumcu Miodragu Pejkoviću.
Godišnja nagrada Teatra za izvanredan timski rad dodeljuje se glumačkom ansamblu predstave „Četiri brata“.
Godišnje nagrade za izuzetan doprinos visokim standardima poslovanja naše kuće u protekloj godini dodeljuju se organizatoru opštih poslova Nadici Ognjanović i samostalnom organizatoru Jovani Perić.

Joakim Vujić
“Negri ili ljubov ko sočelovekom svojim“
Režija: Anđelka Nikolić

Scenski govor: dr Dejan Sredojević
Scenski pokret: Isidora Stanišić
Muzika: Dragoslav Tanasković
Scenografija: Ana Kolbjanova
Kostim: Jelena Janjatović

LICA:
Lord Štuford – NIKOLA MILOJEVIĆ
Jon – IVAN VIDOSAVLjEVIĆ
Barington – PETAR LUKIĆ
Blinert – NENAD VULEVIĆ
Ksantilakva – ZDRAVKO MALETIĆ
Nakir – ČEDOMIR ŠTAJN
Suli – ISIDORA RAJKOVIĆ
Kvirli – DUŠAN STANIKIĆ

Ovaj komad,napisan 1821.godine, izvodi se prvi put. Možda su Joakimovim saljudima teme kolonijalizma, imperijalizma i ropstva bile daleke i apstraktne; sam termin negri autor objašnjava čitaocima, kao da ga, zapravo, uvodi u srpski jezik. Danas je, međutim, jasno da kompleksni odnosi Istoka i Zapada (eufemizam za dugu istoriju tlačenja, licemerja i straha) , itekako utiču na život svakog stanovnika planete. Mada kažu da je ropstvo iskorenjena pojava, još uvek viđamo odnose zasnovane na eksploataciji i represiji, ili čak aktivno učestvujemo u njima: u svojoj državi, na radnim mestima (u pozorištima kao i u fabrikama), najzad u porodicama, osnovnim ćelijama patrijarhalnog društva.
„Čelovečnost“ engleskog lorda, koji nastupa humano u pojedinačnom slučaju, a prenebregava činjenicu da je sam glavni stožer i profiter nehumanog sistema, predstavlja dramski zanimljiv paradoks koji ovaj lik dovodi u vezu sa fundamentalnim licemerjem našeg doba. Nije licemerna samo korporacija koja se zaklanja iza društveno odgovornog poslovanja, nego sam licemerna i ja, kad se za trenutak osetim bolje jer sam odnela staru odeću u Svratište za decu. „ZADRŽITE SVOJ SITNIŠ – JA ŽELIM PROMENU“, lepo piše na grafitu na Domu omladine u Kragujevcu.

 

Post Author: Milan

Ostavi komentar